Infarkt je odumiranje manjeg ili većeg djelića srčanog mišića nastalo zbog nedovoljne opskrbljenosti krvlju. Najčešći uzrok je začepljenje jedne od koronarnih arterija (žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom. Preduslov za nastanak ovakvog začepljenja je razvijena ateroskleroza krvnih žila. Razvoj infarkta nosi opasnost od nagle smrti zbog srčanog zastoja. Najveći rizik je u prvim satima od nastanka infarkt.
Kada posumnjati na infarkt ?
Nažalost, nema sigurnih znakova koji bi jednoznačno ukazivali na srčani udar. Navešćemo samo najčešće simptome koji bi trebalo da pobude sumnju i potaknu bolesnika ili okolinu da zatraži ljekarsku pomoć. Bol u prsima – bolesnici je često opisuju kao “pritisak” ili “stezanje”. Može se širiti u lijevo (rijeđe desno) rame i ruku, vrat, vilicu. Neki bolesnici osjete bol u gornjem dijelu stomaka. Blijeda i znojem orošena koža. Mučnina i povraćanje. Važno je znati da ne moraju svi ovi simptomi biti prisutni. Tako je moguć i infarkt bez bolova. Takođe, sve navedene tegobe mogu se javiti i kod drugih, često bezazlenih bolesti i stanja.
Postupak
Bolesnik mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju. Ne dozvolite mu hodanje niti ikakvo naprezanje. Tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg usitnite i dajte bolesniku. Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobičajenu terapiju – Nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik. Pozovite hitnu medicinsku pomoć ili prevezite bolesnika što prije u bolnicu. Ako bolesnik izgubi svijest, provjerite disanje i krvotok i po potrebi započnite mjere oživljavanja.