Hitna medicinska pomoć (HMP) podrazumijeva hitno medicinsko zbrinjavanje osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili povrede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela – odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti – a u cilju maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka liječenja, odnosno do upućivanja na daljnje liječenje.
Analiza rada službi hitne medicinske pomoći pokazala je da je odnos između hitnih medicinskih slučajeva i onih koji to nisu 20%:80% u korist slučajeva koji nisu hitni, a što je rezultat uvreženog mišljenja da hitna medicinska služba radi sve – od pregleda grla, ispiranja ušiju i kontrole krvnog pritiska do sklanjanja beskućnika i alkoholičara sa ulice itd… Zbrinjavanjem stanja koja nisu hitna oduzima se mogućnost timu hitne medicinske pomoći da izađe na neophodnu intervenciju, te se time umanjuje šansa za izlječenje i preživljavanje onih kojima je pomoć u tom trenutku nužna.
Zato je veoma znati da treba da pozovete hitnu pomoć samo u stvarnim hitnim stanjima (stanja koja neposredno i direktno ugrožavaju život i zdravlje povrijeđene ili oboljele osobe).
Broj hitne medicinske službe 124.
Hitno pozvati ljekara ako se javi:
- Iznenadna pojava jakog bola;
- Oštar bol u grudima, ili u stomaku;
- Uporan, jak bol iza grudne kosti, koji ne reaguje na ljekove i traje duže od 5 minuta (može da bude predznak srčanog infarkta);
- Bol koji se širi prema lijevoj ruci, praćen otežanim disanjem, preznojavanjem, mukom, gađenjem i povraćanjem. Sažvakati jedan aspirin, postaviti se u polusjedeći položaj, odmah pozvati ljekara;
- Kod mladih osoba prilikom uočavanja bola u grudima, naročito ako se čuje otežano disanje (čujno na daljinu – krkljanje), misliti na plućni edem – bolest koja ugrožava život bolesnika. Umiriti bolesnika, postaviti ga u udoban sejdeći položaj, odmah pozvati ljekara;
- Jaka glavobolja (najjača do sada) može biti simptom aneurizme (proširenja arterije u mozgu);
- Sa jakim bolovima u trbuhu se odražava prsnuće trbušne arterije, upala slijepog creva itd;
- Kod žena u fertilno doba – nesnošljiv bol u donjem trbuhu koja je povremeno praćena i vaginalnim krvarenjem van menstrualnog ciklusa ukazuje na pobačaj ili na vanmateričnu trudnoću. Često bolesnice nisu ni svjesne da su trudne, i u ovom slučaju je neophodna hitna intervencija ljekara;
- Trnjenje, opšta slabost, ograničena pokretljivost polovine tijela, lica, promjene u govoru, promjene u disanju, nejednake zjenice su simptomi moždanog udara. S obzirom da ovi simptomi nisu praćeni bolovima, često im se ne pridaje značaj. Znaci mogu privremeno i da se smanje. U pozadini je obično ugrušak krvi, koji je dospio u moždani krvotok i fizički onemogućava normalan protok krvi u mozgu. Iznad 65 godina moždani udar nije rijedak slučaj.
Povrijeđene u saobraćajnoj nezgodi vozilo hitne medicinske pomoći automatski unosi na urgentno odjeljenje bolnice. Ako je neko povrijeđen u kući, zvati ljekara u slučaju:
- Povrede glave, gubitka svijesti (može doći do povrede krvnog suda u mozgu što daje simptome nakon nekoliko sati);
- Ukoliko je došlo do jačeg krvarenja;
- Ukoliko je povrijeđeni ekstremitet otečen, deformisan (ne može da stane na nogu, ne može da diže sa rukom) misli se na prelom, uganuće. Imobilisati i pozvati dežurnu službu hitne pomoći.
Ukoliko dolazi do pogoršanja stanja hroničnog bolesnika, npr:.
- Astmatični napad, gušenje ne popušta na uobičajenu dozu ljekova, ne povećati dozu lijeka samoiniciativno, nego zvati ljekara;
- Srčani bolesnici, dijabetičari, epileptičari moraju biti obučeni, znati do koje mjere mogu sami sebi pomoći i kada treba da pozovu stručnu pomoć;
- Kod naglo pogoršanog stanja liječenih psihijatrijskih bolesnika (shizofreničari, depresivni bolesnici, manijako-depresivni bolesnici…) kada ugrožavaju svoje i tuđe zdravlje, postaju opasni za okolinu – zatražiti ljekarsku pomoć;
- U slučaju sumnje ili potvrđene upotrebe narkotika;
- Kod trovanja ili sumnje na trovanje (voditi računa da se otrov ne baci, da se povraćeni sadržaj ne otkloni do dolaska ljekara). Od ranog prepoznavanja otrova zavisi ishod liječenja. Nemojte se iznenaditi ako ljekar ponese sa bolesnikomdo bolnice i bočicu otrova na koju se sumnja;
- Krizne situacije kada prijeti opasnost samoubistva – hitno pozvati ljekara.
Situacije kada ne treba oduzeti vrijeme dežurnog ljekara od bolesnika čije oboljenje zahtijeva hitnu intervenciju (može da čeka do sjutra)
- U slučaju manje infekcije, nazeba ostanite u krevetu, skidajte povišenu tjelesnu temperaturu po potrebi. Izuzetak u slučaju gušenja, nemogućnost gutanja;
- Kod manjih povreda pružiti samopomoć ili prvu pomoć. Izuzetak – jače krvarenje koje se ne zaustavlja ni posle pružanja prve pomoći. Ugrizi (psa, mačke, lisice…) zahtijevaju ljekarsku pomoć;
- Bol poznatog porijekla (i ranije sam imao slične tegobe) kao što su bol u krstima, glavobolja, menstrualni bolovi itd;
- Problemi varenja (neugodna opstipacija, proliv, povraćanje koji nisu praćeni visokom tjelesnom temperaturom) ne pripada dežurnom ljekaru hitne medicinske pomoći, sem ako nije praćena krvarenjem i naglom nadutošću trbuha. Nadoknadite tečnost, ostanite u krevetu a dan nakon se javite Vašem ljekaru;
- Ako su vam nestali ljekovi – uvijek držite minimalnu rezervu ljekova, to se naročito odnosi na insulin i ljekove za srce;
- Ukoliko želite odgovor na pitanje u vezi vašeg zdravstenog stanja, to tražite od vašeg ordinirajućeg ljekara. Ljekar hitne medicinske pomoći za to nema vremena, niti će da sudi o postavljenoj dijagnozi i o dosadašnjoj terapiji. Njegov zadatak je hitno zbrinjavanje bolesnika.
A na kraju svako treba sam da odluči hoće li pozvati dežurnu službu hitne medicinske pomoći ili ne. Odluka nije laka. Ukoliko ste u nedoumici – pozovite ljekara. Ukoliko je situacija teška, svaki sekund je važan. Ako ste nepotrebno pozvali ljekara – niste prvi kome se to desilo.
Nešto nije u redu? Ne osjećate se dobro, treba da se obratite ljekaru. Da li to činiti odmah? Svako sebe ili svoje članove porodice poznaje bolje od ljekara. Ako ste neodlučni, nemojte vagati već pozovite ljekara.
Pokušajte definisati vaše tegobe
- Predlažemo da ocijenite bol (skala od jedan do deset);
- Kada su počele tegobe?
- Navedite ljekove koje uzimate;
- Koje bolesti ste preležali?
Dežurni zdavstveni radnik hitne medicinske pomoći odreduje prioritete. Prednost ima bolesnik, koji je u najkritičnijem zdravstvenom stanju – procjenjuje se na osnovu Vaših odgovora. Najčešća pitanja su:
- Na šta se žali?
- Kad je počelo?
- Da li je počelo naglo?
- Koje ljekove uzima?
- Godine starosti
- Adresa stanovanja
- Ime i prezime
Nikad ne činiti!
U želji da stignete do ljekara što prije kad vam je loše, nemojte sami sjesti u kola, ne vozite kada ste bolesni (nervozni, imate povišenu tjelesnu temperaturu, muku, gađenje, povraćanje). Usput vaše zdravstveno stanje može da se pogorša. Samim tim i rizik izazivanja saobraćajne nezgode je veći.
U cilju sprječavanja lažnih poziva traži se i ime onoga ko je zvao hitnu pomoć, kao i broj telefona sa koga je pozvao. Svi razgovori se snimaju.