
Epilepsija je bolest od koje boluje 40 miliona ljudi u svijetu, a u Evropi 6 miliona oboljelih. To je jedna od najčešćih bolesti u neurologiji. Ona pripada grupi konvulzivnih bolesti koje se manifestuju grčevima mišića i naglom promjenom svijesti (odredenim stepenom gubitka svijesti). Naziv bolesti potiče od grčke riječi «epilepsi» što znaci napad. Neke od najčešćih vrsta epilepsije su:
- Grand mal: veliki napad, nastaje usljed abnormalnog električnog pražnjenja moždane kore koje se manifestuje naglim gubitkom svijesti, grčevima mišića cijelog tijela i pjenom na ustima. Nekad pjena bude krvava usljed ugriza jezika ili usnica. Često, u fazi napada, bolesnik ima nekontrolisano mokrenje, a rjeđe i stolicu. Nakon napada, bolesnik je u besvjesnom stanju i postepeno se budi. Jedno vrijeme je konfuzan i pospan, a moguce su i povrede pri padu.
- Petit mal: mali napad, češći je kod male djece. Oboljelo dijete ima obično veliki broj napada unutar 24 sata. Napadi su česti su ujutro i tokom fizičke aktivnosti. Napad karakteriše ukočen pogled i kratkotrajni trzaji mišića (obično lica ili ekstremiteta). Bolesnik ne gubi svijest, a obzirom da nekada dolazi do poremećaja govora izgleda kao da je izgubio svijest.
- Psihomotorna epilepsija: obično kod odraslih, nekad je zamijene za psihozu. Karakteriše se ponovljenim neadekvatnim ponašanjem (psihičke promjene, automatizmi- nekontrolisani pokreti u vidu mljackanja ili pokreti svlačenja i oblačenja). Oboljeli su nekad nemirni i agresivni. Osoba je dezorijentisana prema sebi, drugim licima, vremenu i prostoru.
- Status epilepticus: produžen ili ponovljeni napad. Traje najmanje 30 minuta. On ugrožava život i uvijek u izvjesnoj mjeri oštećuje mozak. Uzrok epilepsije: – Poremećaj centralnog nervnog sistema (prirodni poremećaj razvoja, infekcije, tumori, bolesti krvnih sudova, urođene bolesti koje dovode do propadanja mozga) – Metabolički poremećaji – Povrede glave – Visoka temperatura – Prekomjerno korišćenje alkohola ili droga – Emocionalni stres – Idiopatska epilepsija (nasljedna osnova)
Simptomi:
- aura – znači upozorenje, predosjećaj, kao halucinacije zvuka i vida, osjecaj čudnog mirisa ili ukusa, osjećaj iskrenja, mučnina u trbuhu koja traje nekoliko sekundi
- gubitak svijesti
- grčevi mišića i opuštanje koji se smjenjuju svakih 15 do 20 sekundi.
- smušenost nakon napada i pospanost
- nekad glavobolja
Prva pomoć:
- Osigurati prohodnost disajnih puteva okretanjem na stranu u bocni položaj
- Osigurati da pacijent ne udara glavom o tvrdu podlogu tako što mu se ispod glave postavi neki meki predmet (jastuk, jakna itd)
- Otkopčati mu kragnu, razvezati kravatu …
- Skloniti iz okoline sve što bi moglo povrijediti pacijenta.
- Pozvati hitnu pomoć
- Uvijek sačekati na mjestu događaja da pacijent dođe sebi ili dok dođe hitna pomoć
Hitna pomoć nije potrebna:
- ako je napad prošao unutar 5 minuta
- ukoliko nema novih napada
- ukoliko se pacijent nije povrijedio pri padu
Pažnja:
- Pri napadu, jezik se ne čupa jer se može povrijediti usljed grča mišica lica i vilice
- Ne pokušavati silom zaustaviti grčeve
- Stavljanje metalnih predmeta u ruke npr. ključeva nema medicinske opravdanosti
- Ne stavljati nikakve premete u usta (npr. kašiku itd.)
- Ne davati pacijentu nikakvu tečnost na usta u fazi napada i dok ne dode sebi.
Većina djece sa epilepsijom, njih oko 90%, polazi u redovnu školu i mogu biti uključena u vrtić. Vrlo je važno da roditelji ili staratelji informišu na vrijeme stručno lice o postojanju bolesti kako bi se pazilo, a u slučaju napada pravovremeno reagovalo.